Na koliko se poslova prijaviti tjedno?

Nakon tri tjedna traženja posla zbroj iznosi četrdeset prijava. Jedna je unutar sat vremena donijela automatsko odbijanje. Ostalih trideset devet nije donijelo ništa. Većina kandidata prije ili kasnije dođe do te točke i tada se pita na koliko bi se poslova zapravo trebalo prijaviti: je li četrdeset premalo, otprilike dovoljno ili znak da nešto drugo ne valja.

Uobičajeni odgovor glasi dvije ili tri dnevno, odnosno deset do petnaest tjedno. Ponavlja se od jednog karijernog portala do drugog i rijetko dolazi s izvorom. Postoje bolji dokazi. Dvije ankete, jedna američkog Zavoda za statistiku rada (Bureau of Labor Statistics, BLS) i jedna Federalne banke rezervi New Yorka (New York Fed), zabilježile su koliko su prijava američki tražitelji posla slali i što su dobili natrag, a tvrtke koje prodaju softver za zapošljavanje objavile su što se od 2021. događa sa stopama odgovora.

Ukratko: u anketama iz 2010-ih prosječni nezaposleni tražitelj posla slao je oko dvije prijave tjedno i dobivao razgovor za jednu od šest. Danas razgovor donosi otprilike jedna od dvanaest do jedna od dvadeset osam prijava. Za nekoga tko posao traži puno radno vrijeme to upućuje na desetak dobro usklađenih prijava tjedno, a manje za nekoga tko već ima posao. Podaci pokazuju i da svaka dodatna prijava donosi manje od prethodne, a jednostavan izračun daje točku nakon koje bi tišina trebala potaknuti provjeru.

Odakle deset do petnaest tjedno

Tu je brojku teško pratiti do izvora. Četiri vodiča koja se na tražilicama pojavljuju za ovo pitanje preporučuju između deset i dvadeset prijava tjedno. Nijedan ne navodi istraživanje iza te brojke, a jedan je pripisuje neimenovanim stručnjacima iz industrije.

Druga brojka ima izvor, iako joj se značenje putem promijenilo. Karijerni portal Zippia tvrdi da „za jednu ponudu za posao treba 21 do 80 prijava“, a taj se raspon otada ponavlja i drugdje, uz Zippiju kao izvor. Potječe iz tablice u članku dvoje ekonomista Zavoda za statistiku rada iz 2020., koji Zippijina stranica navodi među izvorima. Članak se temelji na pitanjima dodanima u anketu Current Population Survey u svibnju i rujnu 2018. Tablica ne kaže koliko je prijava potrebno za ponudu. Ona razvrstava nezaposlene tražitelje posla prema broju prijava poslanih u prethodna dva mjeseca i navodi udio svake skupine koji je dobio ponudu za posao otkako je posljednji put radio.

Pročitana onako kako je napisana, tablica je korisnija od slogana. Oni koji su u dva mjeseca poslali 21 do 80 prijava, otprilike dvije do devet tjedno, najčešće su imali ponudu, ali tek za nekoliko postotnih bodova. Među onima koji su se uopće prijavljivali, skupina s više od 80 prijava imala je ponudu najrjeđe. Autori navode dva moguća razloga: takvi tražitelji posla možda smatraju da su im šanse male ili im se više žuri. Tablica ne može pokazati da su dodatne prijave naštetile, samo da nisu očito pomogle.

Dvije prijave tjedno

Ista anketa daje polazište za uobičajeno traženje posla. Nezaposleni tražitelji posla u njoj poslali su u prosjeku 13,7 prijava u dva mjeseca, manje od dvije tjedno, i bili na 1,9 razgovora. Autori omjer procjenjuju na otprilike jedan razgovor na svakih šest prijava. Razgovor je bio presudan korak: oko 37 posto onih koji su imali barem jedan dobilo je ponudu, prema oko 10 posto onih koji nisu imali nijedan.

Drugi se izvor slaže. Federalna banka rezervi New Yorka od 2013. svake godine anketi Survey of Consumer Expectations dodaje prilog o traženju posla. Rad zasnovan na valovima od 2013. do 2017., koji je objedinio nešto manje od 4.700 odgovora, utvrdio je da su nezaposleni među njima, mala skupina od 228 ljudi, u četiri tjedna poslali 8,5 prijava i tražili posao oko devet sati tjedno. Samo je otprilike četvrtina poslala više od deset. Zaposleni koji su tražili posao poslali su ih oko četiri.

Rad je pokazao i da trud i rezultati slabo odgovaraju jedno drugome. Nezaposleni su činili oko 6 posto uzorka, poslali gotovo 40 posto prijava i dobili 16 posto ponuda. Po poslanoj prijavi zaposleni su, prema procjeni autora, u traženju posla „otprilike četiri puta učinkovitiji“. Osim toga, četvrtina ponuda zaposlenima stigla je nakon što im se poslodavac sam javio.

Oba skupa podataka su stara. Ono što se otada događalo uglavnom su bilježile softverske tvrtke.

Što prijava donosi 2026.

Najjasnije novije brojke dolaze sa strane poslodavaca. Ashby, koji prodaje softver za zapošljavanje, analizirao je 109 milijuna prijava na 247.000 radnih mjesta u tvrtkama koje ga koriste, od siječnja 2021. do ožujka 2026. Godine 2021. oko 7 do 8 posto prijava vodilo je do razgovora. Ta je brojka sada između 3,6 i 4,7 posto, ovisno o vrsti radnog mjesta. U istom se razdoblju broj prijava iza svakog zapošljavanja povećao s oko 120 na 291.

Ta posljednja brojka broji kandidate koji se kod poslodavca natječu za svako radno mjesto. Ne znači da tražitelj posla mora poslati 291 prijavu.

Sa strane tražitelja posla slika je slična. Huntr, tvrtka koja prodaje aplikaciju za praćenje prijava i alate za životopise, objavljuje tromjesečne podatke iz evidencija vlastitih korisnika, koje su u trećem tromjesečju 2026. sadržavale 84.753 prijave. Korisnici koji su u tromjesečju zabilježili 11 do 20 prijava dobili su razgovor za 8,0 posto njih. Od 927 korisnika koji su zabilježili prvu ponudu nakon najmanje 11 prijava, 65 posto dobilo ju je unutar 50. Podaci su prijavljeni samostalno i naginju tehnološkim i stručnim poslovima u SAD-u, a druga brojka broji samo one koji su dobili ponudu. Uz te ograde, otprilike dvije trećine tih ponuda stiglo je unutar 50 prijava, a oko trećine trebalo je više.

Anketa kućanstava i baza podataka softverske tvrtke ne mjere iste ljude, pa je usporedba s 2018. gruba. Smjer nije upitan. Jedan razgovor na svakih šest prijava postao je otprilike jedan na dvanaest kod Huntrovih korisnika s manje prijava i jedan na 21 do 28 u Ashbyjevim podacima.

Prijava je postala jeftina

Dvije su se stvari promijenile istodobno. Prva je da se za svako radno mjesto natječe više ljudi. U ožujku 2022. u SAD-u je na svaka dva slobodna radna mjesta dolazila jedna nezaposlena osoba. Do rujna 2026. omjer je iznosio 0,9. U listopadu 2026. medijalno trajanje nezaposlenosti bilo je 11,9 tjedana, a 27,6 posto nezaposlenih tražilo je posao 27 tjedana ili dulje. U anketi New York Feda o tržištu rada za srpanj 2026. ispitanici su svoju vjerojatnost da u sljedeća četiri mjeseca dobiju ponudu za posao u prosjeku procijenili na 18,0 posto, što je najniža vrijednost od ožujka 2021.

Druga je da slanje prijave danas gotovo ništa ne stoji. Prijava jednim klikom već je uklonila obrazac. Chatbotovi su uklonili pisanje, a sada postoje i alati koji šalju prijave bez prisutnosti kandidata. U lipnju 2025. New York Times izvijestio je, u članku koji je ponovno objavio The Star, da je broj prijava poslanih putem LinkedIna u godinu dana porastao za više od 45 posto, na prosječno 11.000 u minuti. Ashbyjevo izvješće navodi da mnogi timovi za zapošljavanje s kojima razgovara „bilježe porast prijava koje je generirala umjetna inteligencija, a poslali automatizirani alati“.

Jeftine prijave imaju cijenu za sve ostale. Neobjavljeni znanstveni rad (working paper) iz 2025. koristio je podatke s Freelancer.com kako bi izmjerio koliko je svaka prijava bila prilagođena oglasu na koji je odgovarala. Prije nego što su chatbotovi postali dostupni, poslodavci su bili spremni više platiti frilenserima čije su prijave bile prilagođene. Nakon toga više nisu. Rad nije prošao recenziju i odnosi se na honorarni rad, ali se uklapa u ono što su regruteri rekli New York Timesu: sve je teže prepoznati tko je kvalificiran.

Više prijava, manje razgovora po prijavi

Pomaže li slanje većeg broja prijava i dalje, pitanje je na koje podaci najmanje uredno odgovaraju. Huntr je 4.456 svojih korisnika usporedio sa samima sobom, tjedan za tjednom. U običnom tjednu slali su u prosjeku 2,5 prijave. U tjednima u kojima su poslali barem tri puta više nego inače prosjek je bio 17,5. U tim je tjednima njihova stopa razgovora pala s 9,5 na 5,6 posto, a broj razgovora porastao je s 0,7 na 2,9 mjesečno. Sedam puta više prijava donijelo je otprilike četiri puta više razgovora.

Količina dakle djeluje, ali svaka dodatna prijava vrijedi manje od prethodne. Na krajnjem rubu korisnici koji su u tromjesečju zabilježili više od 100 prijava dobili su razgovor za 2,4 posto njih, iako je 72 posto njih dobilo barem jedan razgovor, prema 48 posto onih koji su zabilježili 11 do 20. Čini se da ne pomaže ni prepuštanje posla softveru. U maloj anketi priloženoj istom izvješću 68 od 329 ispitanika isprobalo je alat koji šalje prijave umjesto njih. Šestero ih je reklo da je donio više razgovora nego samostalno prijavljivanje, a 17 da je donio manje.

Važan je i sadržaj prijave. U terenskom pokusu na internetskom tržištu rada gotovo pola milijuna tražitelja posla nasumično je podijeljeno u skupine, a oni koji su dobili softversku pomoć pri pisanju životopisa zaposleni su 8 posto češće. Važno je i kamo prijava ide. Huntrovi korisnici koji su se prijavljivali na oba načina dobili su razgovor za 6,2 posto prijava poslanih putem poslodavčeve vlastite stranice za karijere, prema 4,9 posto putem portala za zapošljavanje. Oni koji su se prijavili u tvrtku u kojoj su već radili dobili su razgovor za 17,6 posto takvih prijava, prema 8,6 posto za ostale. U zasebnom Ashbyjevu izvješću prvi je krug prošlo 52 posto kandidata koje je preporučio zaposlenik, prema 35 posto svih kandidata.

Usklađivanje životopisa s oglasom rijetko znači pisati ga iznova. Češće znači odabrati koje istinite činjenice idu prve. Uzmimo stručnjaka za korisničku podršku koji se prijavljuje na mjesto čiji oglas traži „iskustvo u smanjenju zaostatka zahtjeva“.

Za drugu verziju treba nekoliko minuta kad su brojke već zapisane. U Huntrovoj anketi 43 posto ispitanika koji prilagođavaju životopis potroši 10 do 30 minuta na svaki posao, a 19 posto više od sat vremena.

Struka i razina iskustva mijenjaju odgovor

Nijedna stopa ne vrijedi za sve, a velik dio objavljenih podataka naginje tehnološkim i stručnim poslovima.

Jedan je čimbenik razina iskustva. U Huntrovim podacima za 2026. prijave na početničke pozicije vodile su do razgovora u 3,9 posto slučajeva, prema 6,4 posto za seniorske. Nacionalna udruga fakulteta i poslodavaca (National Association of Colleges and Employers), koja je u proljeće 2025. anketirala 1.479 studenata završne godine, utvrdila je da su u prosjeku poslali 10 prijava, prema šest kod prethodne generacije, i dobili manje ponuda.

Drugi je struka. U rujnu 2026. stopa slobodnih radnih mjesta iznosila je 5,8 posto u zdravstvu i socijalnoj skrbi i 3,4 posto u građevinarstvu, prema preliminarnim podacima. Ashby navodi da tehnička radna mjesta privlače više prijava po zapošljavanju od poslovnih. Deset prijava medicinske sestre i deset prijava softverskog inženjera neće naići na istu konkurenciju.

Na koliko se poslova prijaviti svaki tjedan

Cilj je lakše postaviti računajući unatrag od razgovora, jer je razgovor korak koji vodi do ponuda. Odaberite broj razgovora za mjesec, podijelite ga realnom stopom razgovora i rezultat je broj prijava koje treba poslati.

Za nekoga tko posao traži puno radno vrijeme izračun dakle daje šest do četrnaest prijava tjedno. To je blizu uvriježene brojke, koja se pokazuje kao razumna procjena. Izračun dodaje jedan uvjet i jednu provjeru.

Uvjet je usklađenost. Stopa od 8 posto pripada ljudima koji su u tromjesečju poslali desetak do dvadesetak prijava. Oni koji su poslali više od sto dobili su 2,4 posto, a u usporedbi tjedna s tjednom stopa je padala u tjednima u kojima su korisnici slali najviše. Brojke ne pokazuju zašto, ali najvjerojatnije tumačenje je da više stope vrijede samo za dobro usklađene prijave. Prijava se zato u tjedni zbroj računa samo ako životopis već ispunjava glavne zahtjeve oglasa. Uz pola sata po prijavi, za deset ih treba pet sati, što je znatno manje od devet sati tjedno koje su nezaposleni tražitelji posla naveli u podacima New York Feda. Osnovni životopis i datoteka s odgovorima koji se mogu ponovno upotrijebiti skraćuju svaku od njih.

To su brojke za planiranje izvedene iz gornjih stopa. Same po sebi nisu nalazi.

Provjera je tekući zbroj. Kad bi svaka prijava imala neovisnu vjerojatnost od 5 posto da donese razgovor, otprilike jedan od osam kandidata ne bi od 40 prijava dobio ništa samo zbog loše sreće. Kod 60 prijava taj je udio manji od jednog od dvadeset. Tišina nakon 40 prijava zato je slab dokaz. Tišina nakon 60 dobro usklađenih prijava vjerojatno znači da nešto ne valja, iako bi uz stopu od 3,6 posto otprilike jedan od devet kandidata i dalje ostao bez odgovora, pa je provjera poticaj na preispitivanje, a ne dokaz. Slanje još 60 jednakih prijava najmanje je obećavajući odgovor. Bolji kandidati za promjenu su oni kojima su podaci išli u prilog: sam životopis, koliko je usklađen sa svakim oglasom i kamo prijave idu. Članak o tome zašto prijave ne donose razgovore prolazi te provjere redom.

Time se odgovor vraća kandidatu sa četrdeset prijava i jednim automatskim odbijanjem. Četrdeset u tri tjedna brži je tempo od onoga koji su tražitelji posla imali u bilo kojoj od anketa, a izostanak odgovora još je u granicama obične loše sreće. Razuman je put nastaviti s desetak prijava tjedno, svakom usklađenom s oglasom, i voditi evidenciju. Ako zbroj dosegne šezdeset bez ijednog razgovora, životopis treba preispitati prije nego što ode šezdeset prva prijava.

Kako pomaže UseResume

Deset usklađenih prijava tjedno uglavnom je pitanje vremena, a sporo ide upravo usklađivanje. Opći chatbotovi, primjerice ChatGPT i Claude, mogu u tome pomoći, ali UseResume je napravljen upravo za životopise. Uvezite postojeći životopis kao PDF ili Word datoteku, ili profil s LinkedIna, zalijepite opis posla i alat će prilagoditi sažetak, natuknice i vještine oglasu. Pokazuje koje se ključne riječi iz oglasa podudaraju, a koje nedostaju, i za svaki posao možete spremiti zasebnu verziju.

Kad traženje posla utihne, provjera životopisa ocjenjuje životopis od 0 do 100 kroz 37 provjera i navodi što prvo popraviti. Detektor AI teksta ističe retke koji zvuče kao da ih je napisao stroj, a alat za izradu motivacijskog pisma radi na temelju istog životopisa i opisa posla.

Izradite korisnički račun i prilagodite sljedeću prijavu.