Prepoznaju li regruteri životopis koji je napisao AI?

Chatbotu je za nacrt trebalo manje od minute. Čita se bolje od starog životopisa: glagoli su snažniji i nema pravopisnih pogrešaka. A onda, netom prije slanja prijave, javlja se sumnja. Regruter s druge strane cijeli dan čita životopise, a dobar dio njih vjerojatno je nastao na isti način. Kandidat u takvom položaju želi znati hoće li regruter to primijetiti i je li to dovoljno da prijava propadne.

Savjeti o tome mogu li regruteri prepoznati životopis koji je napisao AI obično su samouvjereni i bez izvora. Ovaj članak prolazi kroz dokaze koji postoje: što regruteri i poslodavci kažu u anketama, kako prolaze kad ih se testira, što odaje životopis koji je napisao stroj, koliko je pouzdan softver za otkrivanje AI teksta i koriste li ga poslodavci.

Kratki odgovor glasi: većina regrutera vjeruje da prepoznaje životopis koji je napisao AI, a testovi upućuju na to da je većina čitatelja manje točna nego što misli. Samo manjina kaže da bi životopis odbila isključivo iz tog razloga. Softver za otkrivanje griješi, i to češće kod tekstova ljudi koji pišu na drugom jeziku. Mnogo je vjerojatnije da će životopis propasti zato što je općenit ili zato što jedna od njegovih tvrdnji ne izdrži razgovor za posao.

Što regruteri kažu u anketama

Korištenje umjetne inteligencije pri prijavi za posao postalo je uobičajeno. Gartnerova anketa među 3.290 kandidata, o kojoj je u kolovozu 2025. pisao Personnel Today, pokazala je da je 39 % njih koristilo AI tijekom prijave. Greenhouse, tvrtka koja izrađuje softver za zapošljavanje, anketirao je 1.200 američkih tražitelja posla kasnije te godine i objavio da je 74 % njih koristilo AI pri traženju posla. Dvije su brojke daleko jedna od druge, ali prema bilo kojoj od njih regruter svakodnevno čita životopise nastale uz pomoć umjetne inteligencije.

Regruteri su sigurni da znaju koji su to. Insight Global, agencija za zapošljavanje, naručila je u listopadu 2024. anketu među 1.005 američkih poslodavaca. U njoj je 88 % reklo da prepoznaje kad kandidati koriste AI u prijavama, motivacijskim pismima ili životopisima, a 54 % reklo je da bi im to smetalo.

Što to „smetanje“ znači jasnije je u anketi među 600 američkih poslodavaca provedenoj u svibnju 2025. za TopResume, uslugu pisanja životopisa. Otprilike svaki peti (19,6 %) rekao je da bi odbio kandidata čiji je životopis ili motivacijsko pismo generirao AI. Nešto više od polovice (52 %) reklo je da je korištenje umjetne inteligencije za lekturu ili pomoć pri pisanju nacrta prihvatljivo, a 14,5 % reklo je da AI nema mjesta ni u jednoj fazi zapošljavanja.

Vrijede dvije ograde. Obje ankete platile su tvrtke koje prodaju usluge zapošljavanja ili pisanja životopisa, i obje bilježe ono što poslodavci kažu da bi učinili. Poslodavac može odbiti životopis koji je napisao AI tek nakon što ga ispravno prepozna, a to se pokazuje kao najteži dio.

Što se događa kad ih se testira

Anketa za TopResume uključivala je i test. Poslodavcima su pokazali četiri životopisa i pitali ih koje je napisao AI. Riječima tvrtke, „Više od trećine (33,5 %) prepoznalo je životopise koje je generirao AI“, a onima koji su uspjeli trebalo je oko 20 sekundi. Izvještaj to predstavlja kao upozorenje kandidatima. Može se čitati i obrnuto: otprilike dva od tri poslodavca nisu izdvojila AI životopise. Izvještaj ne kaže koliko je od četiri životopisa napisao stroj, pa se rezultat ne može usporediti s nasumičnim pogađanjem.

Akademska istraživanja još su manje laskava. U studiji objavljenoj u časopisu PNAS 2023. 4.600 ljudi u šest eksperimenata čitalo je kratke opise samih sebe, među njima i profesionalne profile s jednog portala za frilensere, i procjenjivalo je li svaki napisao čovjek ili AI. Bili su u pravu u 50 % do 52 % slučajeva, što je točnost bacanja novčića. Čitatelji su se oslanjali na znakove koji su se činili razumnima, a nisu funkcionirali: zamjenice u prvom licu, sažeti razgovorni oblici i spominjanje obitelji smatrani su znakovima ljudskog autora. AI tekst u toj studiji potjecao je od modela koje je otada zamijenilo nekoliko novijih generacija.

Jedna skupina prolazi mnogo bolje. U studiji iz 2025. ljudi su trebali označiti 300 članaka kao one koje je napisao čovjek ili AI. Oni koji su rijetko koristili chatbotove bili su, riječima autora, „slabi u otkrivanju teksta koji je generirao AI“, a ipak sigurni u svoje odgovore. Petero ljudi koji su jezične modele često koristili za vlastito pisanje prošlo je posve drukčije: odlukom većine pogriješili su kod jednog od 300 članaka.

Ti su članci imali do 1.000 riječi, mnogo više teksta nego što ga nudi životopis, pa se rezultat ne može izravno prenijeti. Ipak upućuje na to tko će primijetiti: regruter koji svaki dan koristi ChatGPT vjerojatno poznaje njegove navike, a neuređeni nacrt pun ih je.

Što odaje životopis koji je napisao AI

Stručni čitatelji u toj studiji morali su objasniti svoje odluke, a najčešće se spominjao rječnik. Rad među riječima koje su odavale AI tekst navodi „vibrant, crucial, significantly“ (živahan, ključan, znatno), uz rečenične obrasce poput „ne samo … nego i …“.

Životopisi imaju svoju inačicu. Michael Page, agencija za zapošljavanje, objavio je u srpnju 2026. smjernice za poslodavce koje navode otrcane izraze poput „profesionalac usmjeren na rezultate“ i „dokazana povijest uspjeha“, postignuća poput „poboljšana operativna učinkovitost“ bez ikakve mjere te ključne riječi iz opisa posla ponavljane dok stranica ne počne djelovati šablonski. Viši regruter rekao je 2024. za SHRM, strukovno udruženje stručnjaka za ljudske potencijale, da je jedan od znakova kad se „baš svaka ključna riječ pojavi u životopisu te osobe“.

Sve zajedno, taj obrazac izgleda kao prvi od dvaju izmišljenih primjera.

Sve tri natuknice u prvoj verziji imaju isti oblik: velik glagol, apstraktnu imenicu i rezultat bez mjerne jedinice. Ništa se u njima ne može provjeriti i ništa ne bi trebalo mijenjati kad bi se zalijepile u tuđi životopis.

Ništa od toga ne dokazuje da je sudjelovao chatbot. Floskule u životopisima starije su od chatbotova, koji su ih naučili iz životopisa što su ih pisali ljudi, a smjernice Michaela Pagea kažu da nijedan znak sam po sebi ne potvrđuje korištenje umjetne inteligencije. Regruter zapravo prepoznaje općenit životopis. AI ih samo proizvodi brže.

Najozbiljniji znak nema veze sa stilom. Kad je UseResume dao ChatGPT-u i Claudeu iste zadatke sa životopisima, Claude je u sva tri pokušaja prilagodbe životopisa dodao tvrdnje koje kandidat nikad nije iznio. Jedna je bila izraz „uklonio petlje ponovnog rada“, preuzet iz oglasa za posao. U jednom su pokušaju dodaci stigli uz uvjeravanje da „ništa novo nije izmišljeno“.

Regruteri nailaze na posljedice. Spomenuti regruter rekao je za SHRM da će AI „napuhati njihovo iskustvo kad je riječ o zaduženjima“. U drugom članku SHRM-a iz 2024. savjetnik za ljudske potencijale rekao je da kandidati koji se lažno predstavljaju životopisom napuhanim uz pomoć umjetne inteligencije mogu „davati nejasne ili kratke odgovore“ kad ih se zamoli da ga prošire. Stil se može ukloniti uređivanjem. Izmišljeno postignuće ostaje na stranici dok o njemu na razgovoru netko ne upita.

Koliko su pouzdani AI detektori

Ako su ljudi nepouzdani suci, moglo bi se očekivati da softver prolazi bolje. Njegova je povijest loše počela. OpenAI je u siječnju 2023. objavio detektor teksta koji je napisao AI i povukao ga u srpnju zbog niske točnosti. Prema podacima same tvrtke, prepoznavao je 26 % teksta koji je napisao AI, a 9 % ljudskog pisanja označavao je kao AI. Iste je godine test 14 alata za otkrivanje, objavljen u časopisu International Journal for Educational Integrity, zaključio da oni „nisu ni točni ni pouzdani“.

Najzabrinjavajući nalaz stigao je sa Stanforda. Istraživači su uzeli 91 esej koji su za ispit engleskog jezika TOEFL napisali govornici kojima engleski nije materinski, prikupljen s jednog kineskog foruma, i provukli ih kroz sedam široko korištenih detektora. Detektori su te eseje koje su napisali ljudi pogrešno označili kao AI u prosjeku u 61,3 % slučajeva, a 97,8 % eseja označio je barem jedan od njih. Eseji američkih učenika osmog razreda razvrstani su točno. Mnogi detektori predvidljive formulacije smatraju obilježjem stroja, a ljudi koji pišu na drugom jeziku služe se užim rasponom riječi. Autori su napisali da „snažno odvraćaju od korištenja GPT detektora u ocjenjivanju ili obrazovanju“.

Sveučilište Vanderbilt isključilo je Turnitinov AI detektor u kolovozu 2023. Izračunalo je da je čak i stopa lažno pozitivnih rezultata od 1 %, koju je Turnitin navodio, mogla pogrešno označiti oko 750 od 75.000 radova koje je sveučilište predalo 2022. U travnju 2025. američka Savezna komisija za trgovinu (Federal Trade Commission, FTC) poduzela je mjere protiv tvrtke koja je svoj detektor reklamirala kao 98 % točan. Prema FTC-u, neovisno testiranje pokazalo je da mu je točnost na općenitom sadržaju 53 %. Rješenje je postalo pravomoćno u kolovozu te godine.

Neki su se detektori od tada poboljšali. U studiji iz 2025. s 300 članaka jedan je komercijalni detektor prepoznao 98 % članaka koje je napisao AI, a pogrešno označio 2 % onih koje su napisali ljudi. Dvije stvari sprječavaju da to riješi pitanje. Prva je materijal. Bili su to članci do 1.000 riječi, dok je životopis stranica nepotpunih rečenica u namjerno konvencionalnom rječniku, što je blisko vrsti teksta na kojoj su detektori u stanfordskoj studiji griješili. Nijedno od ovdje navedenih istraživanja nije testiralo životopise. Druga je aritmetika. Detektor koji pogrešno označi 2 % ljudskog teksta, pokrenut na 1.000 životopisa koje su ljudi napisali sami, optužit će njih 20.

Ocjenu detektora zato je najbolje čitati kao procjenu toga kako tekst zvuči. Ona ne može utvrditi tko ga je napisao, a to vrijedi za svaki takav alat, uključujući detektor AI teksta koji nudi UseResume.

Koriste li poslodavci detektore

O ovom su pitanju dokazi najoskudniji. Sustavi za praćenje kandidata (ATS) kojima poslodavci prikupljaju prijave nisu napravljeni za tu zadaću: blog SHRM-a u rujnu 2026. napominje da tradicionalni sustavi „nisu stvoreni za otkrivanje deepfakeova ili životopisa koje je generirao AI“.

Detektori se regruterima prodaju kao zasebni proizvodi, a neki ih poslodavci koriste. Osnivač tvrtke za vanjsko pružanje korisničke podrške, citiran u spomenutom članku SHRM-a iz 2024. o otkrivanju laži koje je generirao AI, preporučio je da se životopis prije razgovora provuče kroz GPTZero. Izvještaj tvrtke Greenhouse za 2025., temeljen na anketi koja je obuhvatila 1.236 regrutera i poslodavaca u četiri zemlje, navodi da 61 % poslodavaca u SAD-u te 59 % u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj i Njemačkoj „koristi softver za otkrivanje korištenja umjetne inteligencije u procesu zapošljavanja“. Ta formulacija obuhvaća i razgovore, ne samo životopise, a izvještaj ne kaže o kakvom je softveru riječ. Nepravilnosti koje Greenhouse opisuje uglavnom su druge vrste: 32 % američkih poslodavaca uhvatilo je kandidate kako čitaju scenarije koje je generirao AI, 22 % otkrilo je u životopisima skrivene upute podmetnute kako bi zavarale softver za probir, a 18 % susrelo se s deepfakeom.

Ondje gdje softver prvi čita prijavu, može čak naginjati na suprotnu stranu. Radna verzija rada iz 2025. otkrio je da jezični modeli korišteni za probir životopisa više vole životopise koje je napisao isti model nego one koje su napisali ljudi. U njegovim simulacijama kandidati koji su koristili isti model kao ocjenjivač imali su 23 % do 60 % više izgleda za ulazak u uži izbor od jednako kvalificiranih kandidata koji su sami napisali životopis. Riječ je o simulaciji, a uži izbor i dalje čita čovjek.

Savjeti koje regruteri daju jedni drugima oprezni su. Michael Page poslodavcima poručuje da alati za otkrivanje mogu dati „dodatne signale“, ali nisu dokaz, i umjesto njih preporučuje razgovore i praktične provjere.

Što odlučuje o ishodu

Jasno pisanje pomaže kandidatu, bez obzira na to tko ga je ili što ga je proizvelo. U terenskom eksperimentu na internetskom tržištu rada s gotovo pola milijuna tražitelja posla oni koji su dobili algoritamsku pomoć pri pisanju životopisa zapošljavani su 8 % češće, a istraživači nisu pronašli dokaze da su poslodavci bili manje zadovoljni njima. Rad je objavljen u siječnju 2023., pa je riječ o pomoći starijoj od chatbotova koji se danas koriste.

Uglađenost je, međutim, izgubila vrijednost sada kad je imaju svi. Radna verzija rada iz 2025. o platformi Freelancer.com, tržištu za frilenserske poslove, pokazao je da su poslodavci bili spremni platiti više radnicima koji su slali prijave prilagođene poslu prije pojave jezičnih modela, ali ne i poslije. Dobro sročena rečenica više ne govori mnogo o osobi koja ju je poslala. Detalj koji može dati samo kandidat i dalje govori, a na to se svode i popisi znakova koji odaju AI.

Onome tko uređuje AI nacrt preostaju dva zadatka. Prvi je točnost: svaki redak treba usporediti s izvornim životopisom i ukloniti sve što se nije dogodilo, bilo da je riječ o nazivu radnog mjesta, broju, alatu ili području. Skup testiranih ChatGPT uputa za životopis uključuje i jednu koja tu usporedbu radi redak po redak. Koristan je test može li kandidat o tom retku dvije minute govoriti na razgovoru. Drugi je konkretnost: svaki otrcani izraz zamijeniti brojkom ili nazivom iz kandidatove vlastite evidencije, kao u gornjem primjeru. Preuzimanje rječnika iz oglasa za posao i dalje je razumno, pod uvjetom da riječi opisuju posao koji je doista obavljen.

Ako osoba koja vodi razgovor pita je li sudjelovao AI, dokazi govore u prilog tome da se odgovori potvrdno. Nešto više od polovice poslodavaca u anketi za TopResume prihvaća ga za lekturu ili pomoć pri pisanju nacrta, a jedan direktor zapošljavanja kojeg citira SHRM jasno je postavio prioritet: „Više bi me zanimalo lažu li o tome da su koristili AI“.

Kandidat s nacrtom napisanim za minutu, dakle, ima odgovor. Regruter bi lako mogao naslutiti kako je nastao, osobito ako je poslan neuređen, a regruter koristi iste alate. Regruter to ne može dokazati, a samo otprilike svaki peti kaže da bi zbog toga odbio životopis. Softver koji tvrdi da zna griješi dovoljno često da se regruterima savjetuje da ga ne smatraju dokazom. Rizik u nacrtu leži u natuknici koja ništa ne kaže i u natuknici koja kaže nešto neistinito. Obje se mogu popraviti prije slanja prijave.

Kako pomaže UseResume

Chatbot opće namjene piše iz onoga što mu se upiše. UseResume je napravljen posebno za pisanje životopisa. Njegov AI alat za izradu životopisa polazi od vašeg vlastitog materijala, bilo da je riječ o uvezenom životopisu, profilu na LinkedInu ili odgovorima na vođena pitanja, a svaki prijedlog možete urediti.

Dva njegova alata bave se ovdje opisanim problemom. Detektor AI teksta životopisu ili motivacijskom pismu daje AI ocjenu, pokazuje retke koji zvuče kao da ih je pisao stroj i predlaže kako ih preformulirati. Kao i svaki detektor, može pogriješiti, pa je ocjena samo smjernica za ono što bi regruter mogao primijetiti, i ništa više. Provjera životopisa ocjenjuje životopis od 0 do 100 kroz 37 provjera i navodi što prvo popraviti.

Izradite korisnički račun i provucite svoj nacrt kroz oba alata.