Prijevare s poslom: kako prepoznati lažnog regrutera

Poruka stiže u trećem tjednu traženja posla, ili u desetom. Regruter je vidio životopis i ima posao na daljinu koji mu odgovara, s dobrom plaćom, kratkim razgovorom i početkom rada prije kraja mjeseca. Nakon tjedana prijava na koje nitko nije odgovorio to zvuči kao prva dobra vijest nakon dugo vremena. Možda je upravo to. Možda je i prijevara s poslom, a na zaslonu mobitela to dvoje izgleda isto.

Razlikovati ih teže je nego što se čini. Regruteri se doista javljaju nepoznatim ljudima, pa neočekivano javljanje samo po sebi ništa ne dokazuje. Lažni regruter posudi ime stvarne tvrtke, održi razgovor za posao i pošalje ponudu za posao s logotipom. Prijave prijevara s poslom američkoj Saveznoj komisiji za trgovinu (FTC) utrostručile su se između 2020. i 2024.

U nastavku se opisuje što su zabilježili FTC i FBI, kako glavne vrste prijevara s poslom funkcioniraju korak po korak i po čemu se pravi postupak zapošljavanja razlikuje od njegove kopije. Kratak odgovor glasi: prva poruka rijetko odaje prijevaru. Odaju je zahtjevi koji slijede. Pravi poslodavac nikad ne uzima novac od kandidata, a broj socijalnog osiguranja (Social Security number, američki osobni identifikacijski broj) i bankovne podatke traži kasno, određenim redom i uz navedene razloge. Prijevara traži plaćanje ili iste podatke traži rano.

Prijevare s poslom u brojkama FTC-a i FBI-ja

Prijevare s poslom broje dvije savezne agencije i obje brojke brzo rastu. FTC, koji prikuplja prijave prijevara od potrošača, objavio je u ožujku 2025. da su se prijave prijevara s poslovima i agencijama za zapošljavanje između 2020. i 2024. utrostručile, a prijavljeni gubici narasli s 90 milijuna na 501 milijun dolara.

FBI-jev Centar za prijave internetskog kriminala (IC3) vodi zasebnu evidenciju pod nazivom prijevara pri zapošljavanju. Njegovo izvješće za 2025. navodi 24.688 prijava i gubitke od 362,9 milijuna dolara. Dvije godine ranije brojke su bile 15.443 prijave i 70,2 milijuna dolara. Prijevare pri zapošljavanju i dalje su mali dio od 20,9 milijardi dolara koje je FBI 2025. zabilježio za sav internetski kriminal, ali gubici su im rasli brže od ukupnih: za 37 % u godinu dana, prema 26 %.

Dvije agencije primaju različite prijave i kategoriju različito određuju, pa se brojke ne mogu zbrojiti, a nijedna nije potpuna. Sam FTC kaže da „velika većina prijevara nije prijavljena“. Brojke su korisnije zbog onoga što pokazuju o žrtvama. Prema podacima FBI-ja, najviše prijava prijevara pri zapošljavanju podnijeli su ljudi u tridesetima (5.025), a odmah iza njih su oni u dvadesetima i četrdesetima, s otprilike 4.500 svaka skupina. Osobe od 60 i više godina podnijele su 2.853 prijave. Prijave uglavnom dolaze od ljudi radne dobi.

Brojke pokazuju i gdje dolazi do prvog kontakta. Svaka treća osoba koja je 2025. prijavila gubitak novca zbog prijevare s poslom ili poslovnom prilikom rekla je FTC-u da je sve počelo na društvenim mrežama. To je samo jedan put. Kako stoji u smjernicama agencije o prijevarama s poslom, „prevaranti oglašavaju poslove na isti način kao i pošteni poslodavci“. Oglas poštenog poslodavca za radno mjesto koje nitko ne namjerava popuniti drugi je problem, opisan u članku o tome kako prepoznati fantomski oglas (ghost job).

Posao koji traži polog

Velik dio nedavnog rasta dolazi od jedne sheme koju FTC naziva prijevarom sa zadacima (task scam). Prema procjeni agencije, izrađenoj na uzorku od 500 prijava prijevara s poslom iz svake godine, 2020. ih nije bilo, 2023. bilo ih je oko 5.000, a samo u prvoj polovici 2024. oko 20.000. Tada su prijevare sa zadacima činile gotovo 40 % svih prijava prijevara s poslom.

Počinje SMS-om ili porukom na WhatsAppu koja nudi posao na internetu i ne kaže gotovo ništa drugo.

Posao se, kako ga opisuje FTC, sastoji od lajkanja videozapisa ili ocjenjivanja proizvoda u aplikaciji, u serijama, često od po četrdeset, pod nazivom poput „promocija proizvoda“. Aplikacija prikazuje kako se provizije zbrajaju. Mnogi navode da su u početku dobili male isplate, zbog čega dogovor izgleda pouzdano. Zatim aplikacija zatraži polog prije nego što se sljedeća serija zadataka može dovršiti, a stanje isplatiti. Stanje nikad nije bilo stvarno, a polog se ne vraća. Oni koji oklijevaju često dobiju poziv u grupni chat, gdje slušaju ono što FTC naziva navodnim pričama o uspjehu.

Plaćanje se obično traži u kriptovaluti. Od 362,9 milijuna dolara gubitaka zbog prijevara pri zapošljavanju koje je FBI zabilježio za 2025., 288,2 milijuna dolara odnosilo se na kriptovalute. Upozorenje FBI-ja iz lipnja 2024. navodi tri znaka ove sheme: posao zahtijeva slanje kriptovalute poslodavcu, opis koristi riječ „optimizacija“, a nitko ne traži preporuke.

Pravilo FTC-a pokriva svaku inačicu sheme: „Nikad nikome ne plaćajte da biste bili plaćeni.“ Dodaje da je plaćanje za ocjene ili lajkove nezakonito i da to nijedna poštena tvrtka ne radi.

Lažni regruter iz stvarne tvrtke

Drugu vrstu prijevare teže je odbaciti jer korak po korak kopira pravi postupak zapošljavanja. FTC je opisao obrazac 2023. Regruter se javi na LinkedInu ili drugoj platformi za zapošljavanje i kaže da su kandidatove vještine upravo ono što traži poznata tvrtka. Slijedi poziv na razgovor putem videoveze, a nakon njega ponuda za posao s imenom i logotipom tvrtke.

Zatim dolazi jedan od dva zahtjeva. Prvi je zahtjev za novcem. Stiže račun za računalo ili drugu opremu koju novi zaposlenik navodno mora kupiti, plativ u gotovini ili putem Zellea ili PayPala, uz obećanje povrata koje se nikad ne ispuni. U drugoj inačici „poslodavac“ pošalje ček za nabavu opreme i zatraži da se dio iznosa proslijedi dalje. Ček je lažan, ali zakon obvezuje banke da uplaćena sredstva brzo stave na raspolaganje, a upozorenje FTC-a objašnjava što slijedi: „Banci mogu trebati tjedni da otkrije da je ček lažan.“ Dotad je proslijeđeni novac nestao, a vlasnik računa duguje banci cijeli iznos.

Drugi je zahtjev za dokumentima. Obavijest FBI-ja iz 2020., sada stara, ali detaljna, opisuje kriminalce koji kopiraju web-stranicu tvrtke na sličnu adresu, objavljuju lažne oglase u njezino ime na portalima za zapošljavanje, održavaju razgovore putem aplikacije za videokonferencije i šalju ugovor na potpis. Uz ugovor stiže zahtjev za kopijom vozačke dozvole, brojem socijalnog osiguranja, podacima za izravnu uplatu plaće i podacima kreditne kartice. Prosječni gubitak prijavljen FBI-ju tada je bio gotovo 3.000 dolara po žrtvi, ne računajući štetu za kreditnu ocjenu. U ovoj inačici kandidat možda ne plati ništa. Ono što mu se uzme dovoljno je podataka da se na tuđe ime otvore računi.

Treći zahtjev zvuči bezazleno, a nije: primati pakete kod kuće i prosljeđivati ih dalje. Roba je često kupljena ukradenim kreditnim karticama, a presuda FTC-a je kratka: „Prosljeđivanje robe nikad nije pravi posao.“

Što pravi regruter traži i kada

Ništa od ovoga ne znači da je neočekivana poruka prijevara. Javljati se nepoznatim ljudima upravo je ono za što su regruteri plaćeni. FTC granicu povlači kod jednog kanala: njegov je savjet ignorirati općenite, neočekivane SMS-ove i poruke na WhatsAppu o poslu. Za sve ostalo pouzdana razlika između pravog postupka i kopije jest redoslijed kojim se nešto traži. U Sjedinjenim Državama legitiman poslodavac osjetljive podatke prikuplja u fazama, a svaka faza ima svoj razlog.

Svaki se redak oslanja na službeni izvor. O novcu FTC kaže: „Pošteni poslodavci, uključujući saveznu vladu, nikad od vas neće tražiti da platite da biste dobili posao.“ Njegov vodič o provjerama prošlosti kaže da poslodavac broj socijalnog osiguranja smije tražiti tijekom razgovora za posao te da prije naručivanja izvješća o provjeri prošlosti mora dobiti pisani pristanak. Tvrtka koja broj traži prije ikakvog razgovora, riječima vodiča, „vjerojatno je prijevara s poslom“. Upute za obrazac I-9 američke Službe za državljanstvo i useljeništvo (USCIS) kažu da ga zaposlenik ispunjava nakon prihvaćanja ponude, a najkasnije prvog radnog dana, te da je broj socijalnog osiguranja na njemu obvezan samo kad poslodavac koristi E-Verify. O bankovnim podacima obavijest FBI-ja iz 2020. vrlo je odlučna, uključujući velika slova: legitimne tvrtke traže ih „NAKON zapošljavanja“.

Agencije za zapošljavanje kažu isto o sebi. Robert Half, velika agencija za zapošljavanje, objavljuje popis onoga što od kandidata nikad neće tražiti, među ostalim plaćanje naknade, primanje plaćanja u kriptovaluti, slanje dokumenata za prijavu SMS-om ili WhatsAppom te davanje državnih identifikacijskih brojeva ili bankovnih podataka putem aplikacije za dopisivanje.

Prije bilo koje od tih faza vrijedi obaviti tri provjere koje traju nekoliko minuta. Prva je pronaći oglas na stranici za karijere same tvrtke, do koje se dolazi upisivanjem adrese tvrtke, a ne klikom na poveznicu iz poruke. Oglasi koji se „pojavljuju na portalima za zapošljavanje, ali ne i na web-stranicama tvrtki“ nalaze se na FBI-jevu popisu znakova upozorenja. Druga, koju preporučuje FTC, jest izravno kontaktirati tvrtku na broj telefona za koji se zna da je njezin. Treća je pretražiti ime tvrtke ili regrutera uz riječi „prijevara“, „recenzija“ ili „pritužba“, kako predlaže FTC. Kandidat može i izravno pitati regrutera.

Postoji jedna komplikacija. E-mail adresa koja izgleda kao adresa tvrtke i uglađena web-stranica slabiji su dokaz nego što se čini, jer shema koju je opisao FBI počiva na kopiranim web-stranicama na sličnim adresama. Zato je važan put: stranicu za karijere i broj telefona koje je kandidat sam pronašao teško je krivotvoriti, a poveznicu koju pošalje regruter nije.

Što ne bi trebalo biti u životopisu

Životopis je dokument koji tražitelj posla daje najvećem broju nepoznatih ljudi, pa je i njegov sadržaj dio pitanja. Uputa FTC-a je jasna: „Ne stavljajte broj socijalnog osiguranja ni bankovne podatke u prijavu ili životopis.“ Scamwatch, služba australske vlade za prijavu prijevara, ide korak dalje i savjetuje da se ograniče podaci poput kućne adrese i datuma rođenja.

Poslodavcu koji odlučuje hoće li nazvati potrebni su ime, broj telefona, e-mail adresa i približna lokacija. Sve ostalo može pričekati faze iz gornje tablice.

Ista suzdržanost vrijedi za obrasce za prijavu i za životopis objavljen ondje gdje ga svatko može pretražiti. Potpuniji opis onoga što trebaju sadržavati zaglavlje i ostali odjeljci nalazi se u vodiču o tome kako napisati životopis. Poslovi na daljinu zaslužuju malo više opreza. Upravo njih, prema FBI-ju, lažni poslodavci obično nude, a istodobno su legitiman dio tržišta, sa svojim pravilima.

Ako je prijevara već uspjela

Brzina je najvažnija ako je novac već poslan. Upute FTC-a razlikuju se ovisno o načinu plaćanja, ali svaka počinje kontaktiranjem tvrtke koja je prenijela novac i zahtjevom za poništenjem plaćanja: izdavatelja kartice za plaćanje karticom, banke za prijenos ili plaćanje putem Zellea, aplikacije za plaćanje, mjenjačnice kriptovaluta ili izdavatelja poklon-kartice, a u tom slučaju karticu i račun treba sačuvati. Svatko tko je uplatio ček od „poslodavca“ treba obavijestiti banku prije nego što išta od toga potroši ili proslijedi.

Ako je predan broj socijalnog osiguranja, FTC upućuje na IdentityTheft.gov, koji izrađuje plan oporavka ako je broj zloupotrijebljen i navodi zaštitne korake ako nije. Korak koji sprječava otvaranje novih računa je zamrzavanje kreditne evidencije (credit freeze). Besplatno je, mora se zatražiti kod svakog od tri kreditna ureda, traje dok se ne ukine i, dok je na snazi, nitko ne može otvoriti novi kreditni račun na to ime. Lozinke koje su podijeljene ili upisane na lažnoj stranici za prijavu treba promijeniti.

Zatim prijevaru treba prijaviti: FTC-u na ReportFraud.ftc.gov, FBI-ju na ic3.gov, portalu za zapošljavanje na kojem se oglas pojavio i tvrtki čije je ime zloupotrijebljeno. FBI dodaje upozorenje za one koji su izgubili kriptovalute: ne plaćajte nikome tko obećava da će ih vratiti. Izvan Sjedinjenih Država mjesto prijave je drugo. U Engleskoj i Walesu to je Report Fraud na broju 0300 123 2040, a u Škotskoj policija. U Kanadi je to Canadian Anti-Fraud Centre na broju 1-888-495-8501. U Australiji je to Scamwatch. Sve su to opće informacije, a ne pravni savjet.

Ostaje poruka iz trećeg tjedna traženja posla. Možda je stvarna, a pažljivije čitanje to neće razriješiti, jer lažni regruter piše iste rečenice kao i pravi. Odgovor daju nekoliko minuta provjere i pažnja prema redoslijedu. Ako je radno mjesto objavljeno na web-stranici same tvrtke, regrutera je moguće dobiti preko tvrtke, a nitko ne traži novac ni broj socijalnog osiguranja prije razgovora, razgovor se isplati. Ako nešto od toga ne vrijedi, kandidat ništa nije izgubio time što nije odgovorio. Ostatak traženja posla može se nastaviti i bez toga.

Kako pomaže UseResume

UseResume ne može reći je li regruter pravi. Njegov je dio životopis, jedini dokument u traženju posla nad kojim kandidat ima potpunu kontrolu. To je AI alat za izradu životopisa napravljen upravo za taj jedan posao, za razliku od alata opće namjene kao što su ChatGPT i Claude. Postojeći životopis možete uvesti kao PDF ili Word datoteku, ili s profila na LinkedInu, i preurediti ga u predlošku sa standardnim naslovima, pri čemu svaki redak možete urediti.

Kad potvrdite da je oglas pravi, alat prilagođava životopis opisu posla, pokazuje koje se ključne riječi iz oglasa podudaraju, a koje nedostaju, te sprema zasebnu verziju za svaki posao. Provjera životopisa ocjenjuje rezultat od 0 do 100 i navodi što prvo popraviti.

Izradite račun i krenite od životopisa koji već imate.