Oglas izgleda kao pravi. Naziv radnog mjesta odgovara, zahtjevi zvuče kao sažetak kandidatovih posljednjih pet godina, a plaća je u očekivanom rasponu. Jedna večer ode na prilagodbu životopisa i pisanje motivacijskog pisma. Prijava je poslana i odgovor nikad ne stiže. Tri tjedna kasnije isti je oglas ponovno na vrhu portala za zapošljavanje, označen kao nov.
Tražitelji posla za to imaju naziv: fantomski posao (engl. ghost job), oglas za radno mjesto koje poslodavac zapravo ne pokušava popuniti. Sumnja je raširena. Kad je Greenhouse, proizvođač softvera za zapošljavanje, 2024. anketirao 2.500 radnika u Sjedinjenim Državama, Britaniji i Njemačkoj, tri od pet kandidata rekla su da sumnjaju da su na takav oglas naišla. Nedostaju pouzdana brojka i način da se mrtav oglas razlikuje od živog prije nego što večer ode u nepovrat.
Ukratko, službeno ih nitko ne broji. Najpoznatija privatna brojka iznosi oko jedan od pet oglasa na jednoj platformi za zapošljavanje, a ostale procjene mjere svaka nešto malo drugačije. Fantomske oglase objavljuju stvarni poslodavci, iz razloga koji sežu od nemara do pretvaranja. Oglas se obično može provjeriti za nekoliko minuta, metodama koje proizlaze iz toga kako fantomski oglasi nastaju.
Što se smatra fantomskim poslom
Congressional Research Service, istraživačka služba američkog Kongresa, u izvješću iz travnja 2025. opisala je fantomske oglase kao oglase za „radna mjesta koja ne postoje ili koja poslodavci ne planiraju odmah popuniti“. Definicija je široka i obuhvaća barem četiri stvari.
Prva je oglas koji je nadživio posao: radno mjesto je popunjeno ili ukinuto, a nitko nije uklonio oglas. Druga je stalni oglas, koji se ponekad naziva i zimzelenim (evergreen), a tvrtka ga drži otvorenim cijelu godinu kako bi prikupljala životopise za radna mjesta koja očekuje kasnije. Treća je formalnost, kad posao mora biti oglašen iako poslodavac već zna tko će ga dobiti. Četvrta je oglas napisan za neku drugu publiku, a ne za kandidate, primjerice za ulagače ili vlastite zaposlenike tvrtke.
Fantomski posao nije isto što i prijevara s poslom. Prevarantu je cilj novac ili osobni podaci, a savjet Federal Trade Commissiona o prijevarama s poslom (američke savezne agencije za zaštitu potrošača) jasan je: „Pošteni poslodavci, uključujući saveznu vladu, nikad od vas neće tražiti da platite kako biste dobili posao.“ Gubici od prijevara s poslom prijavljeni FTC-u porasli su s 90 milijuna dolara 2020. na 286 milijuna dolara 2023. Fantomski posao dolazi od stvarnog poslodavca i kandidata umjesto novca stoji vremena.
Koliko su česti fantomski poslovi
Najčešće citirana brojka dolazi od Greenhousea, čiji softver poslodavci koriste za objavu oglasa. U izvješću iz prosinca 2024. stoji: „U svakom tromjesečju 18 do 22 % poslova objavljenih na platformi Greenhouse klasificira se kao fantomski poslovi.“ Brojka opisuje vlastite klijente tvrtke, a ne američke oglase u cjelini, a izvješće ne objašnjava kako oglas dobiva tu klasifikaciju. Za drugo tromjesečje 2025. udio je iznosio 17 %, prema Greenhouseovim podacima koje je prenio CNBC.
Druga vrsta dokaza dolazi iz ispitivanja poslodavaca. U svibnju 2024. ResumeBuilder.com, web-stranica za izradu životopisa, naručio je internetsku anketu putem platforme za istraživanja Pollfish. Od 1.641 ispitane osobe koja odlučuje o zapošljavanju, 40 % reklo je da je njihova tvrtka u protekloj godini objavila lažni oglas. Ispitanici su u uzorak ušli na temelju vlastitih odgovora na uvodna pitanja i nisu bili slučajan uzorak poslodavaca, pa se brojka ne može čitati kao udio svih tvrtki. Bolje ju je shvatiti kao znak da je praksa dovoljno uobičajena da je ispitanici bez problema priznaju.
Treća dolazi od kandidata. Hunter Ng s Baruch Collegea prikupio je 269.347 recenzija razgovora za posao o 1.199 tvrtki s Glassdoora u srpnju 2024. i pomoću jezičnog modela označio recenzije koje su upućivale na posao koji poslodavac zapravo nije popunjavao. Označeno je 21 %. Studija je objavljena kao radna verzija (working paper), a Ng napominje da su neki od tih recenzenata možda samo izgubili od boljeg kandidata, što bi brojku napuhalo, dok bi je fantomski poslovi o kojima nitko nije napisao recenziju smanjili.
Četvrta mjera je najšira. Revelio Labs, tvrtka za podatke o radnoj snazi, usporedio je oglase za posao s ljudima koji su u roku od šest mjeseci počeli raditi u istoj tvrtki, na istom radnom mjestu, istoj razini senioriteta i u istoj saveznoj državi. Omjer zapošljavanja i oglasa pao je s 0,75 u 2018. na manje od 0,5 u 2023. Prema toj mjeri, manje od jednog od dva oglasa završi zapošljavanjem.
Nijedno od toga ne rješava pitanje. Izvješće CRS-a kaže bez okolišanja: „Ne postoje službene statistike o razmjerima fantomskih poslova.“ Primjećuje da tvrtke koje stoje iza studija prodaju usluge zapošljavanja i da su svoje metode objavile u različitoj mjeri te da neki analitičari sumnjaju da je problem velik. Oglas koji završi bez zapošljavanja ne dokazuje da nitko nije namjeravao zaposliti. Sam Revelio među mogućim uzrocima pada svog omjera navodi nedostatak radne snage i gospodarsku neizvjesnost. Na stranicama o karijeri kruže i više brojke, često bez poveznice na metodu, pa su ovdje izostavljene.
Što pokazuju službene brojke
Država ipak broji slobodna radna mjesta. Bureau of Labor Statistics (američki zavod za statistiku rada) svaki mjesec pita tisuće poslodavaca koliko ih imaju, u anketi poznatoj kao JOLTS. Izvješće za rujan 2026. navodi 7,5 milijuna slobodnih radnih mjesta posljednjeg radnog dana u mjesecu i 5,4 milijuna zapošljavanja tijekom mjeseca. Od početka ankete u prosincu 2000. do sredine 2014. broj zapošljavanja u mjesecu uvijek je bio veći od broja slobodnih radnih mjesta izbrojenih na njegovu kraju. Od siječnja 2015. slobodnih radnih mjesta bilo je više u svakom mjesecu osim dvaju, svibnja i lipnja 2020.
Primamljivo je tu razliku čitati kao broj fantomskih poslova, ali ustroj ankete govori protiv toga. Slobodno radno mjesto broji se samo ako postoji konkretno radno mjesto, ako „posao može početi u roku od 30 dana“ i ako poslodavac „aktivno traži radnike izvan ustanove“. Kako navodi izvješće CRS-a, „ako poslodavci na upitnik JOLTS odgovaraju iskreno, malo je vjerojatno da su slobodna radna mjesta izmjerena u JOLTS-u fantomski poslovi“. Dvije serije su i različite vrste brojki, jer su slobodna radna mjesta snimka jednog dana, a zapošljavanja zbroj cijelog mjeseca.
Primjenjuju li poslodavci definiciju strogo, otvoreno je pitanje. U lipnju 2026. senator Ruben Gallego iz Arizone pisao je BLS-u i pitao je li proučavao učinak fantomskih poslova na podatke. Dosadašnji dokazi podupiru ograničenu tvrdnju: fantomski oglasi postoje, najcitiranije privatne procjene stavljaju ih na oko petinu oglasa, a nitko ne može reći koji udio njih nikad nije bio namijenjen popunjavanju.
Zašto ih poslodavci objavljuju
Razlozi koje navodi izvješće CRS-a uglavnom su prozaični. Poslodavci objavljuju oglase kako bi „procijenili mogući krug kandidata za buduće oglase“, kako bi „pokazali da rastu“ ili kako bi dokazali da su privukli raznolik krug kandidata „iako planiraju zaposliti internog kandidata“. Agencije za zapošljavanje, dodaje izvješće, mogu izmisliti radna mjesta kako bi klijentima pokazale da znaju pronaći ljude. Ngov rad upućuje na to zašto je tu naviku lako zadržati: još jedan oglas poslodavca ne stoji gotovo ništa.
Anketa ResumeBuilder.com motivima je pripisala postotke, uz istu ogradu o uzorku. Među 649 osoba koje odlučuju o zapošljavanju, a koje su rekle da je njihova tvrtka objavljivala lažne oglase, 67 % reklo je da je to bilo kako bi tvrtka izgledala otvorena za vanjske talente, a 66 % kako bi izgledalo da tvrtka raste. Njih 63 % htjelo je da zaposlenici vjeruju da im stiže pomoć u poslu, a 59 % htjelo je životopise sačuvati za kasnije.
Neki fantomski oglasi ne uključuju nikakvu namjeru. Portali za zapošljavanje automatski kopiraju oglase s drugih stranica, napominje izvješće CRS-a, a kad poslodavac ukloni izvornik, kopije mogu ostati. Jedna je formalnost upisana u savezni zakon. Poslodavac koji stranom radniku sponzorira stalni boravak mora u većini slučajeva najprije ispitati tržište rada, a za stručne poslove propis zahtijeva „nalog za posao i dva tiskana oglasa“ uz još tri koraka zapošljavanja. Oglas je zakonit i obvezan, a postoji zato što poslodavac ima na umu određenog radnika.
Zakoni koji poslodavce obvezuju da to kažu
Zakonodavci imaju istu poteškoću kao i statističari: namjera se ne može promatrati. Izvješće CRS-a napominje da savezni zakon već zabranjuje obmanjujuće prakse, ali da poslodavčevu namjeru zapošljavanja „nije lako otkriti i može biti subjektivna“. Kad je izvješće napisano, u travnju 2025., u Kongresu nije bio predložen nijedan zakon o fantomskim oglasima. Mjere koje su najviše odmakle ne zabranjuju fantomske poslove, nego zahtijevaju oznaku.
Od 1. siječnja 2026. Ontario zahtijeva od poslodavaca s 25 ili više zaposlenika da u javno objavljenom oglasu navedu je li riječ o postojećem slobodnom radnom mjestu. Kandidatima s kojima su obavili razgovor moraju u roku od 45 dana od razgovora reći i je li donesena odluka o zapošljavanju.
U Sjedinjenim Državama najdalje je otišao New York. Prijedlog zakona S8877 prošao je Senat u travnju 2026., a Skupštinu 2. lipnja. Poslodavce s najmanje 100 zaposlenika obvezao bi da masnim velikim slovima navedu je li oglas za trenutačno slobodno radno mjesto i kada ga namjeravaju popuniti ili pak da prikupljaju životopise za buduća radna mjesta. Popunjeni oglasi morali bi biti uklonjeni u roku od dva tjedna, a kazna počinje od 2.500 dolara po objavi ili platformi. Sredinom studenoga 2026. evidencija zakonodavnog tijela pokazivala je da je prijedlog prošao oba doma, ali još nije poslan guverneru, pa nije ni potpisan ni odbijen vetom.
Druge savezne države zaostaju. New Jersey ima prijedloge zakona od lipnja 2024., bilježi izvješće CRS-a, a novi je prijedlog 2026. još bio u proceduri, prema stručnom izvještaju koji je pisao o Gallegovim pismima. Prijedlog zakona House Bill 2321 u Pennsylvaniji upućen je odboru u ožujku 2026. i otad se nije pomaknuo. Kalifornijski AB 1251 prošao je Skupštinu 2025., zadržan je u senatskom odboru u kolovozu te godine i otad nema novih koraka, a posljednji dan za donošenje zakona u dvogodišnjem zasjedanju bio je 31. kolovoza 2026. Prijedlog zakona u Kentuckyju nije dobio potporu. Sve su ovo opće informacije, a ne pravni savjet. Za kandidata je praktični učinak uzak: u Ontariju sada, a u New Yorku ako zakon bude potpisan, oglas mora reći o kakvoj je vrsti riječ.
Kako prepoznati je li oglas za posao stvaran
Nijedan od gore navedenih izvora ne provjerava koji znakovi upozorenja doista predviđaju fantomski posao, a popisi koji kruže internetom nagađanja su, neka bolja od drugih. Provjere u nastavku izvedene su iz načina na koji fantomski oglasi nastaju i traju nekoliko minuta.
Počnite od toga gdje se oglas nalazi. Budući da kopije na portalima za zapošljavanje mogu nadživjeti izvornik, prvi je korak pronaći isti posao na stranici za karijere samog poslodavca. Ako ga ondje nema, vjerojatno je objašnjenje da je posao zatvoren. Ako ga ima, prijava se može poslati izravno poslodavcu.
Zatim pogledajte koliko je oglas star. Mjera trajanja popunjavanja slobodnih radnih mjesta koju je objavljivala DHI Group, prema metodi koju su osmislili ekonomisti Steven Davis, Jason Faberman i John Haltiwanger, prosjek je stavila na 31 radni dan u travnju 2018., posljednjem mjesecu mjerenja. Radni dani tu uključuju i subote, pa je to nešto više od pet tjedana. Podaci su stari, a seniorska ili specijalistička radna mjesta popunjavaju se dulje, ali daju osjećaj za razmjere: oglas star šest tjedana nije ništa neobično, a onaj star četiri mjeseca zaslužuje pitanje. Ponovno objavljen oglas nosi novi datum, pa vrijedi pretražiti točan naziv radnog mjesta zajedno s imenom tvrtke i vidjeti pojavljuju li se starije kopije.
Formulacija sama može riješiti pitanje. Neki oglasi otvoreno kažu da prikupljaju životopise, kao u ovom izmišljenom primjeru:
Senior Data Analyst (rad na daljinu, SAD)
Uvijek tražimo talentirane analitičare koji će se pridružiti našoj zajednici talenata. Prijave pregledavamo kontinuirano za sadašnje i buduće prilike u više timova.
Podcrtano: formulacije koje upućuju na buduća radna mjesta.
Zatim potražite osobu. Dobar je znak ako je regruter ili osoba koja odlučuje o zapošljavanju nedavno javno spomenula to radno mjesto. Oznaka provjere manje je korisna nego što se čini. LinkedIn navodi da oznaka na oglasu znači da „tvrtka ima provjerenu stranicu na LinkedInu, a osoba koja je objavila oglas potvrdila je da radi u toj tvrtki“, što govori o tome tko je objavio oglas, a ne o tome zapošljava li još itko za to mjesto. Nedavne vijesti o otpuštanjima ili zamrzavanju zapošljavanja u tvrtki upućuju na suprotno.
Najizravnija provjera jest pitati regrutera navedenog u oglasu ili poznanika u tvrtki. Dovoljna je kratka poruka:
Poštovani [ime], oglas za mjesto Senior Data Analyst objavljen je od rujna. Vodi li tim još razgovore za to mjesto i postoji li planirani datum početka rada? Rado bih se prijavio ako je potraga u tijeku.
Jedna provjera pripada drugom problemu. Svaki zahtjev za plaćanjem, za opremu, obuku ili provjeru prošlosti, znak je prijevare, a ne fantomskog posla, a FTC traži da se prijavi na ReportFraud.ftc.gov.
Treba li se ipak prijaviti
Razuman odgovor na sumnjiv oglas jest uložiti trud razmjeran dokazima. Oglas koji prođe provjere zaslužuje cijelu večer: životopis prilagođen opisu posla i motivacijsko pismo. Oglas koji ih ne prođe zaslužuje standardni životopis poslan bez izmjena ili ništa.
Čak ni sumnjiv oglas nije uvijek slijepa ulica, barem prema riječima samih poslodavaca. U anketi ResumeBuilder.com 39 % menadžera koji su priznali lažne oglase reklo je da su kandidate uvijek kontaktirali, a 45 % da su ih ponekad kontaktirali. Od tvrtki koje su se javile, 85 % reklo je da su s kandidatima obavile razgovor. I na živi oglas može izostati odgovor, iz razloga opisanih u članku o tome zašto prijave ne donose razgovore.
A oglas koji se nakon tri tjedna vratio označen kao nov imao je povijest koja se mogla pročitati prije nego što je večer potrošena: koliko je dugo bio objavljen, kako je bio sročen i navodi li ga poslodavac još. Prema Greenhouseovim brojkama otprilike četiri od pet oglasa nisu fantomski, pa bi i sumnja u svaki oglas bila pogreška. Nekoliko minuta provjere obično je dovoljno da se ta dva slučaja razlikuju.
Kako pomaže UseResume
Fantomski posao najviše stoji kad se svaka prijava izrađuje ručno. UseResume je AI alat za izradu životopisa napravljen upravo za taj jedan zadatak, dok chatbot opće namjene životopis tretira kao još jedan dokument. Zalijepite opis posla i alat će prilagoditi životopis oglasu, pokazati koje se ključne riječi iz oglasa podudaraju, a koje nedostaju, i ostaviti vam svaki prijedlog otvoren za uređivanje. Za svaki posao možete spremiti zasebnu verziju.
Alat za izradu motivacijskog pisma piše na temelju istog životopisa i opisa posla, a provjera životopisa ocjenjuje rezultat od 0 do 100 kroz 37 provjera. Ništa od toga ne otkriva je li oglas stvaran. Ali svaka prijava traje kraće, pa vas povremeni fantomski oglas manje stoji.
Izradite račun i prilagodite sljedeći životopis oglasu.
