Laganje u životopisu: što se dogodi kad poslodavac provjeri

Životopis je otvoren na zaslonu, a jedan bi redak u njemu mogao izgledati bolje. Posao koji je završio u ožujku mogao bi trajati do rujna i zatvoriti neugodnu rupu. „Vodio tim od 4 osobe“ mogao bi postati tim od 12. Diploma kojoj su nedostajala dva kolegija mogla bi jednostavno glasiti B.S. (prvostupnik). Misao koja slijedi uvijek je ista: nitko to ne provjerava.

Ponekad to doista nitko ne provjeri. No laganje u životopisu oklada je na to koje će činjenice poslodavac provjeriti i koliko dugo laž mora izdržati. U nastavku je prikazano koliko su laži u životopisima česte, prema anketama koje navode koga su pitale, što provjera kandidata gleda, a što preskače, kako laži izlaze na vidjelo i što zakon s njima čini.

Kratak odgovor glasi da su činjenice koje najviše mame na promjenu (datumi, nazivi radnih mjesta, diplome, licence) poslodavcu najjeftinije za provjeru. Tvrdnje do kojih nijedna provjera ne može doprijeti, poput opsega projekta ili kvalitete rezultata, provjeravaju se umjesto toga na razgovorima za posao i na samom poslu. A laž koja prođe ne zastarijeva. Jedan od slučajeva opisanih u nastavku otkriven je 28 godina nakon podnošenja prijave.

Koliko je laganje u životopisu često

Među najpažljivijim akademskim dokazima je rad iz 2019. u časopisu Journal of Business and Psychology autora Christine Henle, Briana Dineena i Michelle Duffy, koji su sastavili upitnik za mjerenje onoga što nazivaju prijevarom u životopisu. Dijele je na tri vrste. Izmišljanje je navođenje nečega lažnog, primjerice diplome koja nikad nije stečena. Uljepšavanje je pretjerivanje u nečemu istinitom, primjerice u važnosti naziva radnog mjesta ili udjela u projektu. Izostavljanje je ispuštanje nečega bitnog radi zavaravanja, primjerice posla koji je završio otkazom.

U jednom od njihovih istraživanja anonimno je odgovorilo 262 zaposlena Amerikanca koji su u prethodnih šest mjeseci našli posao. Otprilike trećina (34 posto) nešto je u životopisu izmislila, 66 posto nešto je uljepšalo, a 62 posto nešto je izostavilo, u svakom slučaju „barem donekle“. Uzorak je malen i prikupljen putem interneta, a taj izraz pokriva mnogo toga. Redoslijed je ipak bio isti i u dvama studentskim uzorcima iz istog rada: rastezanje istine uobičajeno je, a izmišljanje navika manjine. Stranica časopisa prikazuje samo sažetak. Brojke se nalaze u rukopisu autora, PDF-u koji je objavilo Sveučilište Purdue.

Poslodavci istu stvar opisuju s druge strane. U anketi Harris Poll iz 2014. među 2.188 osoba koje odlučuju o zapošljavanju i stručnjaka za ljudske resurse, provedenoj za stranicu za zapošljavanje CareerBuilder, 58 posto reklo je da je otkrilo laž u životopisu. Najčešće otkrivene laži bile su uljepšane vještine (57 posto) i zaduženja (55 posto), zatim datumi zaposlenja (42 posto), nazivi radnih mjesta (34 posto) i akademski stupnjevi (33 posto). Anketa je starija od deset godina.

Treća brojka dolazi od tvrtke koja prodaje provjere kandidata i lako ju je krivo protumačiti. HireRight je 2017. anketirao gotovo 4.000 stručnjaka za ljudske resurse, zapošljavanje, sigurnost i upravljanje te objavio da je 85 posto njih otkrilo laž ili netočan prikaz u životopisu ili prijavi za posao. To je udio poslodavaca, a ne kandidata, a priopćenje ne navodi kako su ispitanici odabrani.

Što provjera kandidata obuhvaća

Većina američkih poslodavaca kaže da nešto provjerava. U anketi među stručnjacima za ljudske resurse objavljenoj 2021., koju je HR.com proveo za Professional Background Screening Association, strukovno udruženje te djelatnosti, 95 posto organizacija s poslovanjem u SAD-u reklo je da provodi neki oblik provjere kandidata prije zapošljavanja. Što provjera uključuje, razlikuje se:

Pretražuju se i kaznene i druge javne evidencije, a Federal Trade Commission (američka Savezna trgovinska komisija) navodi ih uz radnu povijest i obrazovanje među stvarima koje poslodavac smije istražiti.

Sam postupak objašnjava zašto neke laži brzo padnu. Checkr, tvrtka za provjeru kandidata, navodi da njezina provjera zaposlenja obično počinje bazom The Work Number, koja sadrži podatke o plaćama koje dostavljaju poslodavci i pružatelji usluga obračuna plaća, a kao rezervu koristi kontakt s bivšim poslodavcima telefonom ili e-mailom. Kao odgovor stižu datumi zaposlenja i naziv radnog mjesta, a plaća ondje gdje zakon to dopušta. Za diplome je čest put National Student Clearinghouse, koji navodi da njegova evidencija obuhvaća 96 posto američkih četverogodišnjih diploma. Datum završetka pomaknut za šest mjeseci, naziv podignut s koordinatora na voditelja i diploma koja nikad nije dodijeljena proturječe evidenciji koju vodi netko drugi.

Postupak kandidatu pokazuje i što je pronađeno. Prema saveznom zakonu Fair Credit Reporting Act poslodavcu je potrebno pisano dopuštenje prije nego što naruči izvješće od tvrtke za provjeru, a prije nego što ikoga odbije zbog izvješća, mora mu predati njegovu kopiju. To je važno kod poštenih neslaganja, primjerice kad se naziv u životopisu razlikuje od onoga u kadrovskom sustavu. Na forumu Blind programer čiji je službeni naziv bio Business Analyst, jer je tvrtka sve svoje programere nazivala analitičarima, pitao je koji naziv dati tvrtki za provjeru. Savjet koji je ondje dobio bio je razuman: u obrazac za provjeru upisati službeni naziv, a regruteru reći za razliku. Takvo se neslaganje može objasniti jednom rečenicom. Diploma o kojoj sveučilište nema nikakav zapis ne može.

Što provjera ne dira

U HireRightovoj anketi iz 2017. samo je 49 posto poslodavaca provjeravalo obrazovanje, a u anketi objavljenoj 2021. to je činilo 64 posto. Prema tim podacima, negdje između trećine i polovice poslodavaca ne potvrđuje diplome.

Provjera usto doseže samo ono što evidencija može potvrditi. Checkrov vodič napominje da bivši poslodavci „mogu odabrati što će o zaposlenicima otkriti, a što neće“, unutar zakonskih granica, i tek ponekad opisuju što je osoba radila. Veličina tima, proračun, poboljšanje od 30 posto i razina vještine ne nalaze se ni u čijoj bazi podataka. Henle i suautori isto ističu za rad na projektima: navedenu razinu sudjelovanja „može biti teško potvrditi“, što „organizacije prisiljava da je prihvate zdravo za gotovo“.

Te se tvrdnje ispituju na druge načine. Osoba koja vodi razgovor pita kako je izmjereno tih 30 posto. Test vještina ili razgovor s osobom koja daje preporuku pokrivaju dio ostatka, a prvi mjeseci rada pokrivaju ono što preostane. U istraživanju na 262 zaposlene odrasle osobe izmišljanje je bilo jedino od triju ponašanja koje je i nakon uzimanja u obzir ostalih dvaju ostalo povezano sa slabijom samoprocijenjenom uspješnošću na poslu.

Lažne kvalifikacije otkrivene nakon zapošljavanja

Lažan redak koji preživi zapošljavanje mora preživjeti i sve što slijedi. Tri poznata slučaja pokazuju kako može izaći na vidjelo, u jednom od njih nakon 28 godina.

Marilee Jones napredovala je do mjesta dekanice za upise na Massachusetts Institute of Technology kad je u travnju 2007. dala ostavku. U svojoj izjavi rekla je da je „netočno prikazala svoje akademske stupnjeve kad se prije 28 godina prvi put prijavila na MIT“ te da životopis nije ispravila ni kad se prijavila za mjesto dekanice, ni bilo kada nakon toga.

David Edmondson dao je ostavku na mjesto glavnog izvršnog direktora tvrtke RadioShack u veljači 2006., nakon što je Fort Worth Star-Telegram objavio da su u njegovu životopisu navedene fakultetske diplome koje nije stekao.

Scott Thompson preuzeo je vodstvo Yahooa u siječnju 2012. U svibnju te godine investitor Third Point pisao je upravnom odboru. U Yahoovim službenim dokumentima stajalo je da ima diplomu iz računovodstva i računarstva. Njegov je fakultet Third Pointu rekao da je diploma samo iz računovodstva te da diplome iz računarstva nije dodjeljivao sve do četiri godine nakon što je on diplomirao. Prema investitorovim riječima, za otkrivanje neslaganja bila je dovoljna „osnovna pretraga na Googleu“. Yahoo je neslaganje nazvao „nenamjernom pogreškom“. Deset dana nakon pisma više nije bio na tom mjestu.

U dva od tri slučaja provjeru je obavio netko izvana tko je imao razlog gledati: novine i dioničar u sukobu s upravnim odborom. No i obične zaposlenike netko ponovno pogleda. Otprilike polovica poslodavaca iz HireRightove ankete ponovno provjerava zaposlenike nakon zapošljavanja, najčešće kad je netko promaknut ili mijenja ulogu.

Što zakon čini s time

U Sjedinjenim Američkim Državama lažan životopis poslan privatnom poslodavcu u većini je slučajeva pitanje radnog odnosa, a ne kazneno djelo. U većini saveznih država zaposlenje je „at will“, što znači da se radni odnos može prekinuti „u bilo kojem trenutku i gotovo iz bilo kojeg razloga“, a lažna izjava u životopisu ili prijavi u pravilu je zakonit razlog. Ono što slijedi opće su informacije, a ne pravni savjet, a pojedinosti se razlikuju od države do države.

U nekim je okolnostima sama laž kažnjivo djelo. Kandidati za posao u saveznoj državnoj službi potpisuju izjavu koja upozorava da lažna izjava „može biti razlog da vas se ne zaposli ili da vas se otpusti nakon što počnete raditi“ te da se može kazniti prema propisu koji predviđa do pet godina zatvora. Neke su savezne države navođenje lažnih diploma učinile kaznenim djelom. U Teksasu je svjesno navođenje diplome koja nikad nije dodijeljena radi dobivanja posla ili promaknuća prekršaj razreda B (Class B misdemeanor). U Washingtonu je svjesno korištenje lažne akademske kvalifikacije radi zapošljavanja teži prekršaj (gross misdemeanor).

Jedan je britanski slučaj otišao dalje. Jon Andrewes postao je 2004. glavni izvršni direktor jednog hospicija zahvaljujući diplomama koje nije imao i napuhanom rukovodećem iskustvu te je na tom mjestu ostao do 2015. Priznao je krivnju za kaznena djela obmane i prijevare i osuđen na dvije godine zatvora. Vrhovni sud je 2022. vratio na snagu nalog za oduzimanje 96.737,24 funte protiv njega.

Laž u životopisu može oslabiti i položaj zaposlenika kojemu je učinjena nepravda. U predmetu McKennon v. Nashville Banner, presuđenom 1995., Vrhovni sud razmatrao je slučaj radnice koja je tvrdila da je otpuštena zbog dobi i poslodavca koji je tijekom parnice saznao da je kopirala povjerljive dokumente. Sud je presudio da tužba zbog diskriminacije i nakon takvog otkrića ostaje, ali da se pravna zaštita sužava. Vraćanje na posao i buduća plaća u pravilu nisu mogući, a zaostala plaća obračunava se samo „od dana nezakonitog otkaza do dana kad je nova informacija otkrivena“. Poslodavac mora dokazati da je propust bio dovoljno ozbiljan da bi radnicu otpustio samo zbog njega. Smjernice Equal Employment Opportunity Commission (američke Komisije za jednake mogućnosti pri zapošljavanju) primjenjuju isto pravilo kad poslodavac otkrije krivotvorenu prijavu za posao.

Može biti pogođena i naknada za nezaposlene. Kalifornijska agencija za naknade krivotvorenu prijavu za posao smatra povredom radne dužnosti, zbog koje zahtjev može biti odbijen kad je, uz ostale uvjete, lažna izjava bila namjerna i ticala se nečega što je poslodavac trebao znati.

Gdje prestaje predstavljanje, a počinje izmišljanje

Ništa od ovoga ne znači da životopis mora biti ispovijed. Definicija prijevare u životopisu koju koriste istraživači obuhvaća samo namjerno zavaravanje. Isključuje poštene pogreške, poput krivo zapamćenih datuma posla od prije mnogo godina, i isključuje izostavljanje nebitnih podataka poput nevažnih kratkotrajnih poslova. Dineen je za časopis poslovne škole Sveučilišta Purdue rekao da je kod izostavljanja ključno „pokušavate li zavarati potencijalne poslodavce ili ne“. Izbacivanje posla od prije petnaest godina radi uštede prostora uređivanje je. Izbacivanje datuma svih poslova kako rupa ne bi bila uočena jedan je od primjera prijevare iz samog rada. Poštene zamjene opisane su u vodiču o objašnjavanju razdoblja bez posla.

Praktičan test proizlazi iz načina na koji se laži otkrivaju. Svaki bi redak trebao biti onakav kakav bi evidencija potvrdila ili kakav bi prepoznao netko tko je bio ondje. Evo izmišljenog niza redaka koji na tom testu pada:

A evo istih činjenica, predstavljenih najbolje što se pošteno može:

Službeni naziv ostaje jer će ga provjera vratiti, a riječi u zagradi govore što je posao obuhvaćao. Nezavršeni studij naveden je kao ono što jest. Što može stajati umjesto njega, opisano je u vodiču o pisanju životopisa bez diplome. Predstavljena inačica dulja je i konkretnija, a o svakom dodatku osoba koja vodi razgovor može pitati, a da to ne izazove uzbunu.

Jedan put do izmišljenog retka ne traži nikakvu odluku kandidata. Kad je UseResume testirao ChatGPT i Claude na osam zadataka vezanih uz životopis, oba su alata odbila izravan zahtjev da tim od 4 osobe pretvore u tim od 12. No Claude je, kad je samo trebao prilagoditi životopis oglasu za posao, u sva tri pokušaja dodao tvrdnje kojih u izvorniku nije bilo, a u jednom je nazivu radnog mjesta dodao „(Program Lead)“. Obrazac za prijavu potpisuje kandidat, bez obzira na to tko je napisao životopis, pa AI nacrt prije slanja treba redak po redak usporediti s činjenicama.

Natrag na životopis na zaslonu. Posao produljen od ožujka do rujna tvrdnja je o datumima, a oni su među prvim stvarima koje vraća baza podataka o plaćama. Za B.S. dovoljan je jedan upit studentskoj službi, a njegovo navođenje radi dobivanja posla u Teksasu je prekršaj. Tim od 12 osoba vjerojatno će proći svaku provjeru kandidata, ali onda ga treba obraniti na razgovoru, u razgovoru s osobom koja daje preporuku i pred svakim tko je poznavao stari tim.

Istina je da neki poslodavci nikad ne provjeravaju. Kandidat ne može unaprijed znati koji, a tvrdnja mora izdržati onoliko dugo koliko traje posao. Poštena inačica svakog od ta tri retka postoji i izdržava bez obzira na to provjerava li je itko.

Kako pomaže UseResume

Chatbotovi opće namjene napisat će životopis, a kao što je test pokazao, mogu mu i nešto dodati. UseResume je AI alat za izradu životopisa napravljen upravo za taj zadatak i polazi od kandidatovih stvarnih podataka: postojećeg životopisa uvezenog kao PDF ili Wordova datoteka, profila na LinkedInu ili odgovora na vođena pitanja.

Zatim AI preformulira sažetak, natuknice i vještine te prilagođava životopis opisu posla, uz prikaz ključnih riječi iz oglasa koje se podudaraju i onih koje nedostaju. Ključna riječ koja nedostaje poziv je da dodate stvarno iskustvo ili da tu prazninu ostavite takvom kakva jest. Svaki prijedlog možete urediti prije nego što ga dodate, pa svaki redak možete usporediti s činjenicama, a za svaki posao možete spremiti zasebnu inačicu.

Izradite korisnički račun i krenite od činjenica.