Volontiranje u životopisu: kako ga navesti i pomaže li

Većina životopisa složena je oko dvaju naslova, jednog za poslove i jednog za obrazovanje. Ni u jednom nema očitog mjesta za tri godine subotnjih jutara u banci hrane, sezonu treniranja dječje momčadi ili knjige koje je netko vodio za udrugu stanara. Rad je bio stvaran. Bio je i neplaćen, pa se onaj tko piše životopis pita računa li se.

Dvojba obično ima tri dijela: povećava li volontersko iskustvo u životopisu izglede za razgovor, pripada li uz plaćene poslove ili u vlastiti odjeljak te može li ime crkve, kampanje ili neke udruge odbiti dio čitatelja.

Dokazi na svako od tih pitanja daju upotrebljiv odgovor. U eksperimentu koji je izravno ispitao prvo pitanje prijave u kojima se spominjalo volontiranje dobile su više odgovora poslodavaca od jednakih prijava bez njega. Dobile su i trećinu više poziva na razgovor, iako je ta razlika statistički značajna tek na razini od 10 posto. Volontiranje pripada u odjeljak s radnim iskustvom kad nalikuje poslu za koji se kandidat prijavljuje ili objašnjava razdoblje bez plaćenog posla, a inače u kratak vlastiti odjeljak. Na oba mjesta treba ga opisati onako kako se opisuje posao. Ime organizacije vrijedi još jednom provjeriti, jer drugi eksperimenti pokazuju da redak koji otkriva vjeru ili političko opredjeljenje može kandidata stajati poziva na razgovor.

Što kažu poslodavci, a što pokazuju podaci

U travnju 2016. konzultantska tvrtka Deloitte provela je internetsku anketu među 2.506 zaposlenih u 13 američkih velegradskih područja, a svi su izravno ili neizravno mogli utjecati na zapošljavanje. Osamdeset dva posto reklo je da bi radije izabralo kandidata s volonterskim iskustvom, a 85 posto da je spremno zanemariti druge nedostatke životopisa u kojem se ono nalazi. Naveli su i da volontiranje vide u samo 30 posto životopisa koje dobiju.

Te brojke treba uzeti s oprezom. Deloitteova vlastita bilješka kaže da anketa „nije zamišljena kao široko reprezentativna za cijeli SAD“. Bilježi ono što ljudi kažu da bi učinili, a ispitanika odobravanje volontera ništa ne stoji. Ni 30 posto možda nije toliki manjak koliko zvuči. Američki Zavod za statistiku rada (Bureau of Labor Statistics) procijenio je nacionalnu stopu volontiranja na 24,9 posto za godinu do rujna 2015., pa su mnogi životopisi bez volontiranja možda pripadali ljudima koji ga nisu imali ili ga je bilo vrlo malo.

Druga vrsta dokaza prati što se ljudima dogodilo. Studija četvero istraživača, od kojih je troje radilo u Corporation for National and Community Service (saveznoj agenciji koja se danas zove AmeriCorps), oslanjala se na podatke ankete Current Population Survey za 70.535 nezaposlenih između 2002. i 2012. Oni koji su volontirali dok su bili bez posla imali su 27 posto veće izglede da godinu dana kasnije budu zaposleni od onih koji nisu. Veza je bila najjača kod ljudi bez završene srednje škole, 51 posto, i kod stanovnika ruralnih područja, 55 posto.

Riječ je o usporedbi dviju skupina, a ljude u njih nitko nije rasporedio. Nezaposleni koji volontiraju mogu se od onih koji ne volontiraju razlikovati na načine koje nijedna anketa ne bilježi, a ono što dobiju mogu biti kontakti i vještine koliko i redak u životopisu. Uže pitanje, mijenja li sam taj redak reakciju poslodavca, traži test u kojem je redak jedina razlika.

Jedan redak u životopisu na testu

Takav test proveli su dvoje ekonomista s belgijskih sveučilišta, Stijn Baert i Sunčica Vujić. Između prosinca 2014. i travnja 2015. poslali su parove izmišljenih prijava na 288 stvarnih oglasa u Flandriji. Oba kandidata u paru imala su isto školovanje i isto razdoblje od nešto više od dvije godine na administrativnom poslu. Jedan od njih, izabran nasumce, naveo je i volontiranje u odjeljku naslovljenom „Ostale aktivnosti“. Jedan od tih redaka glasio je:

Poverello je, kako objašnjava rad, jedan od glavnih dobavljača hrane za potrebite u Belgiji. Kandidati s volontiranjem dobili su neki pozitivan odgovor na 22,9 posto prijava, a ostali na 15,6 posto, što je razlika statistički značajna na razini od 1 posto. Na razgovor su pozvani u 11,1 posto slučajeva, naspram 8,3 posto, što je trećina više, ali ta se razlika temelji na 32 poziva naspram 24 i značajna je tek na razini od 10 posto. Autori navode da su se ranija istraživanja te teme oslanjala na ankete, a njihovo opisuju kao prvo koje koristi eksperiment. Studija je poslije objavljena u časopisu Journal of Population Economics, gdje sažetak počinje razlikom u odgovorima.

Pojedinosti su jednako korisne kao i glavni nalaz. Kandidati koji su naveli tri volonterske aktivnosti nisu prošli bolje od onih koji su naveli jednu. Istraživači nisu našli znakove da je prednost veća kod javnih i neprofitnih poslodavaca, iako je testirano samo 26 takvih oglasa. Ukupan rezultat proizašao je iz prijava kandidatkinja: žene s volontiranjem dobile su 62,5 posto više poziva na razgovor, dok kod muškaraca istraživači nisu našli razliku. U pratećem eksperimentu dio kandidata dobio je turska imena. Bez volontiranja kandidati predstavljeni kao Belgijci dobili su više nego dvostruko više poziva na razgovor od onih predstavljenih kao migranti; kad su ga naveli i jedni i drugi, značajna razlika nije pronađena.

Ograničenja su jasna. Riječ je o jednom eksperimentu u jednoj belgijskoj regiji, s kandidatima u ranim dvadesetima koji se prijavljuju na administrativne i komercijalne poslove. Mjerio je prve odgovore poslodavaca, a ne ponude za posao, a razlika u pozivima na razgovor slabija je od njegovih dvaju rezultata. Ne pokazuje što bi isti redak značio za 45-godišnjeg inženjera u Ohiju. Pokazuje da su poslodavci koji su čitali stvarne prijave reagirali na jedan redak o volontiranju, sa zadatkom i učestalošću u zagradi, te da dodatni redci nisu donijeli ništa više.

Kada redak smanjuje izglede za razgovor

Ista je metoda primijenjena na retke koji o kandidatu nešto otkrivaju, i tu rezultati idu u suprotnom smjeru.

Tijekom šest mjeseci 2005. sociolog András Tilcsik slao je parove životopisa na 1.769 oglasa za početničke poslove u sedam američkih saveznih država. Oba izmišljena kandidata bila su blagajnici studentske udruge. Kod jednoga je to bila udruga gejeva i lezbijki, a kod drugoga mala ljevičarska skupina. Prvi je pozvan na razgovor u 7,2 posto slučajeva, a drugi u 11,5 posto. Razlika je bila koncentrirana u Teksasu, Ohiju i na Floridi. U Kaliforniji, Nevadi, New Yorku i Pennsylvaniji nije bila statistički značajna.

Studija iz 2014. učinila je isto s vjerom: na oglase diljem američkog Juga slala je životopise nasumce izmijenjene tako da upućuju na jednu od sedam vjerskih skupina ili ni na jednu. Kandidati koji su iskazali vjersku pripadnost imali su 26 posto manje izglede da dobiju odgovor. Najlošije su prošli muslimani, pogani i ateisti, evanđeoski kršćani bili su tek malo zakinuti, a kandidati Židovi nimalo.

Kad je riječ o politici, dvoje istraživača poslalo je 1.200 „politički obilježenih“ životopisa poslodavcima u dva američka okruga, jednom izrazito konzervativnom i jednom izrazito liberalnom. Kandidati čija je stranka lokalno bila u manjini rjeđe su dobivali poziv od kandidata bez ikakve stranke. Oni čija je stranka lokalno bila u većini nisu prošli značajno bolje. Prema tim dokazima stranački redak može kandidata stajati poziva na razgovor, a ne može se računati na to da će ga donijeti.

Zakon dio toga pokriva. Savezni zakon zabranjuje vjersku diskriminaciju pri zapošljavanju poslodavcima s 15 ili više zaposlenih, a obilježja koja EEOC (savezna agencija za jednake mogućnosti pri zapošljavanju) navodi kao zaštićena danas uključuju i spolnu orijentaciju. To je tumačenje novijeg datuma. Kad je Tilcsik 2005. prikupljao podatke, nijedan savezni zakon nije spominjao spolnu orijentaciju, a tek je 2020. Vrhovni sud u predmetu Bostock v. Clayton County presudio da je obuhvaća zabrana spolne diskriminacije iz Glave VII. Zakona o građanskim pravima (Title VII of the Civil Rights Act). Političko opredjeljenje nije na saveznom popisu. Neke ga jurisdikcije dodaju: Distrikt Columbia štiti „pripadnost političkoj stranci ili njezino podupiranje“. Ovo su opće informacije, a ne pravni savjet. Ništa od toga kandidatu ne govori zašto na određenu prijavu nije stigao odgovor, pa praktična odluka i dalje ostaje na onome tko piše životopis.

Postoje tri poštena puta. Prvi je zadržati redak kakav jest, što ima smisla kad je ta uloga među najjačim stavkama na stranici, kad poslodavac dijeli isti cilj ili kad kandidat ionako ne bi želio raditi za nekoga kome to smeta. Drugi je izostaviti ga. Treći je zadržati rad, a ublažiti oznaku. Na forumu Workplace Stack Exchange volonter jednog političkog kandidata pitao je kako navesti tu ulogu i dobio savjet da napiše „Volonter u kampanji Johna Doea 2019.“ i izostavi stranku.

Barem jedan sveučilišni centar za karijere preporučuje nešto slično. Tilcsik citira centar za karijere Sveučilišta Pennsylvania, koji studentima što u životopis stavljaju podatke povezane s LGBT temama savjetuje da „naglasak stave na postignuća koja su važna poslodavcima“. Njegov eksperiment pokazuje granicu tog savjeta. Blagajnikov redak bio je napisan upravo tako, kao upravljanje financijama udruge, a u tri države ipak je donio manje poziva. Preformuliranje mijenja ono što redak ističe. Ne skriva organizaciju, a preimenovati organizaciju značilo bi napisati neistinu u životopisu.

Gdje u životopisu ide volontersko iskustvo

Na forumu Workplace Stack Exchange postavljeno je pitanje smije li neplaćeni rad uopće ići pod radno iskustvo. Američka savezna vlada za vlastito zapošljavanje kaže da smije. Pravila o kvalifikacijama za savezne poslove Ureda za upravljanje osobljem (Office of Personnel Management) glase: „Iskustvo za koje je kandidat dobio malu plaću ili nikakvu priznaje se jednako kao usporedivo plaćeno iskustvo.“ Rad s nepunim radnim vremenom preračunava se razmjerno, pa 20 sati tjedno tijekom godine dana vrijedi kao šest mjeseci. U Britaniji državna služba National Careers Service poručuje kandidatima da radna povijest u CV-u treba obuhvatiti „svaku stručnu praksu, volontiranje i plaćene poslove“.

Privatne poslodavce ta pravila ne obvezuju, ali načelo vrijedi i za njih. Važno je je li volontiranje bilo rad: jasno određena uloga, redoviti sati tijekom nekoliko mjeseci i zadaci slični poslu za koji se kandidat prijavljuje.

Kad ide pod radno iskustvo, stavka treba dvije stvari koje plaćenom poslu ne trebaju. Prva je riječ „volonter“ u zagradi iza naziva uloge, što je savjet dan na istom forumu osobi koja je volontirala puno radno vrijeme između dva posla. Odjeljak naslovljen „Radno iskustvo“ ne tvrdi ništa o plaći, za razliku od naslova „Povijest zaposlenja“. Druga su sati. Deset sati mjesečno i trideset sati tjedno dvije su različite tvrdnje, a savezno pravilo pokazuje kako pažljiv čitatelj to računa.

Kad volontiranje dobije vlastiti odjeljak, jednostavan naslov poput „Volontersko iskustvo“ siguran je izbor, iz istog razloga zbog kojeg su uobičajeni naslovi sigurniji i u ostatku životopisa. Dovoljan je redak ili dva po ulozi.

Datumi traže jednaku pažnju. Drugo pitanje na tom forumu glasi smije li se jedan dan volontiranja navesti kao „stu-2016“. Odgovor s najviše glasova kaže da bi čitatelj koji dozna istinu zaključio da ga je kandidat htio zavarati. Nekoliko jednodnevnih događaja može stati u jedan redak s godinom i brojem događaja. Jedan jedini obično je bolje izostaviti.

Volontiranje opisano kao posao

Belgijski redak pokazuje koliko malo čitatelju treba: organizacija, zadatak i učestalost. Jača stavka dodaje ono što ima dobar opis posla, a to su uloga, osjećaj za opseg i rezultat.

Nazivi uloga stvaraju više problema od natuknica. Ako je organizacija volonteru dala naziv, stvar je riješena. Ako nije, „volonter“ uz opis funkcije točan je i ne tvrdi ništa više. Volonter koji je velikoj neprofitnoj organizaciji davao savjete o statistici pitao je na forumu Workplace Stack Exchange je li naziv „statistički konzultant“ prezvučan. Odgovor je bio da se naziv dogovori s organizacijom, jer bi se od nje jednog dana mogla zatražiti preporuka, a dotad napisati „volonter“ i opisati rad.

Brojke koje se isplati potražiti iste su kao kod svakog posla: broj ljudi kojima se pomoglo, prikupljen ili vođen novac, koordinirani volonteri, sati tjedno.

Student, promjena karijere i razdoblje bez posla

Za studenta s malo plaćenog rada u struci volonterska uloga može biti najrelevantnija stavka na stranici. Podjela iskustva u dvije skupine omogućuje da ona dođe prva.

Osoba koja mijenja karijeru u sličnom je položaju. U ovom primjeru voditelj trgovine koji se prijavljuje na posao u organizaciji događanja već tri godine vodi humanitarnu utrku. Obje su uloge aktualne, pa je prva navedena ona koja odgovara poslu.

Za nekoga tko se vraća nakon razdoblja bez plaćenog posla dugotrajna volonterska uloga ide u odjeljak s radnim iskustvom kronološkim redom, gdje objašnjava te godine.

Vratimo se trima godinama subotnjih jutara u banci hrane. One pripadaju u životopis. Ako prijemni pult ima nešto zajedničko s poslom za koji se kandidat prijavljuje ili ako za te godine nema plaćenog posla, uloga ide pod radno iskustvo, s riječju „volonter“ iza naziva i satima uz datume. Ako je bila usputna aktivnost uz stabilnu karijeru, dobiva dva retka u vlastitom odjeljku. Jedna dobro opisana uloga dovoljna je: belgijski poslodavci nisu bolje reagirali na tri.

Ime organizacije posljednje je što treba provjeriti. Banka hrane teško da će ikome zasmetati. Vjerska zajednica ili kampanja mogu, a odluka hoće li redak ostati, biti preformuliran ili izostavljen pripada kandidatu.

Kako pomaže UseResume

Chatbot opće namjene, primjerice ChatGPT ili Claude, preformulirat će volontersku stavku ako ga se zamoli. UseResume je izrađen posebno za pisanje životopisa. Uvozi postojeći životopis ili profil s LinkedIna, a njegov AI alat za izradu životopisa svaku stavku, plaćenu ili neplaćenu, preformulira u natuknice koje možete uređivati redak po redak. Redoslijed odjeljaka možete mijenjati, pa mjesto volonterskog rada ostaje vaša odluka.

Je li volonterska uloga relevantna, ovisi o poslu. Zalijepite oglas i UseResume prilagodit će mu vaš životopis, uz prikaz ključnih riječi iz oglasa koje su podudarne i onih koje nedostaju. Za svaku prijavu možete spremiti zasebnu verziju, a provjera životopisa ocjenjuje rezultat i navodi što prvo popraviti.

Izradite korisnički račun i pogledajte gdje se uklapa vaše volontiranje.